OLIMPIJSKE IGRE

OLIMPIJA, Zevsov hram

OLIMPIJSKE IGRE, svegrcke (panhelenske) igre koje su odrzavane u antickoj grckoj u slavu boga Zevsa u Olimpiji, vjerskom sredistu Peloponeza.

U moderno doba O.I. su međunarodna sportska takmicenja koja se odrzavaju svake cetvrte godine u razlicitim zemljama i okupljaju sportiste cijeloga svijeta, bez obzira na rasu, pol, vjeru i nacionalnost.

Porijeklo O.I. u antickoj Grckoj nije tacno utvrdjeno. O njihovom postanku govore razlicite legende. U staroj Grckoj bilo je nekoloko značajnih atletskih igara ( Istmijske, Nemejske, Pitijske i Olimpijske) koje su se odrzavale s ceremonijalom religijskih svetkovina u blizini svetih mjesta. Narocito su poznate igre posvecene bogu Zevsu, koje su se odrzavale svake 4. godine u Olimpiji. Veliko znacenje O.I. staroj Grckoj vidi se iz cinjenice da su Grci u III vijeku poceli racunati vrijeme prema O.I., odnosno prema Olimpijadama, cetverogodisnjem intervalu izmedju igara. Prve istorijski utvrdjene O.I. odrzane su 776 p.n.e. a posljednje su odrzane 393 n.e, kada ih je rimski car Teodosije I ukinuo. Stadion na kome su se igre odrzavale bio je dug oko 210 m, a sirok 29 m; na njemu su bile kamene ploce sa zljebovima kao startna mjesta za trkace. Na obroncima brezuljka Kronos nalazilo se gledaliste za oko 50.000 ljudi, koji su dolazili na igre iz cijele grckog svijeta. Zene nisu smjele ucestvovati na igrama, cak ni kao gledaoci. Prije pocetka igara svi takmicari morali su poloziti svecanu zakletvu da ce se boriti casno i posteno, a sudije da će pravedno suditi. Igre su se odrzavale za prvog punog mjeseca ljetnog solsticija, a trajale su 5 dana. Za vrijeme trajanja igara vladao je "sveti mir". Prvi dan je bio posvecen svecanim religijskim ceremonijama i ritualu, a drugog su dana zapocinjala takmicenja. Trcanje je bilo osnova takmicenja. Takmicari su se jos takmicili i u bacanju koplja i diska, u skakanj u dalj, hrvanju.

Na XVIII igrama uveden je i petoboj ( trcanje, bacanje koplja i diska, skok u dalj i hrvanje). Na ovim igrama jos je uvedeno sakanje(boks). Na XXV igrama uvedena je i trka cetveroprega. Olimpiskim pobjednicima odavale su se najvece pocasti.

Olimpijske igre modernog doba

Nakon posljednjih antickih igara prošlo je 15 vijekova dok se nije javila ideja da se igre obnove. 1852. godine njemacki arheolog E. Curtius pronasao je prilikom iskopavanja u Olimpiji anticki stadion, cime je skrenuo paznju na već gotovo zaboravljena takmicenja, a Grk Evangelios Zappas darovao je 1859. godine veluku sumu novca da se organizuju igre, ali je prvi takav pokusaj u Atini propao. U to doba za obnovu igara počeo se zalagati francuski pedagog baron Pierre de Coubertin. Na kongresu u Parizu 1894. kojem je prisustvovalo 79 delegata iz 12 zemalja, odluceno je da se pokrenu O.I. modernog doba. Osnovan je medjunarodni olimpijski komitet. Njegov zadatak je bio da organizuje prve igre, i riješeno je da se one odrzavaju svake cetvrte (prestupne) godine u drugoj zemlji. Coubertin je sam izradio protokol otvaranja i zatvaranja igara, tekst zakletve, raspored takmicenja, a za lozinku igara izabrao je riječi: brze, vise snaznije; a u pet povezanih raznobojnoh krugova na bijeloj zastavi simbolizovao je povezanost omladine svih kontinenata i rasa. " Nije toliko važno pobijediti, koliko je važno ucestvovati na O.I." je i danas parola za olimpijska takmicenja.

Prve Olimpijske igre održane su u Atini 1896 godine. Ucestvovalo je 14 zemalja, 241 takmicar (zene nisu ucestvovale). Prvu zlatnu medalju osvojio je JAMES CONOLLY, USA u troskoku. Njemacki takmicar CARL SCHUMANN je zavrsio pet takmicenja u tri razlicita sporta.

Od 1924. odrzavaju se svake 4. godine i Zimske olimpijske igre, koje obuhvataju takmičenja u zimskim sportovima. U početku su to bili skijanje, klizanje, hokej na ledu, sankanje i voznja bobom. Prvu zlatnu medalju na Zimskim olimpijskim igrama osvojio je Charles Jewtraw (USA), na 5000 m brzo klizanje.

SPORTOVI U OLIMPIJSKOM PROGRAMU

Ljetni sportovi: Sportovi na vodi, Strelicarstvo (Luk i strijela), Atletika, Badminton, Bejzbol, Kosarka, Boks, Kanu/Kajak, Biciklizam, Konjcki sport, Macevanje, Fudbal, Gimnastika, Rukomet, Hokej na travi, Dzudo, Moderni Pentatlon, Veslanje, Jedrenje, Streljastvo, Softball, Stoni tenis, Tenis, Taekwondo, Triatlon, Odbojka, Dizanje tegova, Hrvanje

Zimski sportovi: Biatlon, Bob, Karling, Hokej na ledu, Sankanje, Klizanje, Skijanje

Ukinuti sportovi: Ragbi, Golf, Povlacenje konopca, Polo

POCETNA STRANA