Rotvajleri          Irski Seteri         Bernardinci

Vrsta: Rotvajleri

Ime mu dolazi od gradića Rottweil u Njemačkoj.Ova pasmina pasa čuvara i goniča stoke, u prvo je vrijeme uzgojena za lov na divlje svinje. Potječe od rimskih pastirskih pasa (molosusa). Danas se ta psmina koristi za policisku službu.

Lubanja je široka i srednje dugačka, gubica široka, a dugačka kao i lubanja, naglašen čeoni prijelaz. Oči su tamne, s dobrodušnim, samopouzdanim izrazom (ne razlikuju boje). Uši su malene, trokutaste i ovješene. Zubalo je škarasto. Vrat je snažan, okrugao i širok, bez podvoljka. Trup je prilično kratak, sa širokim, dubokim prsima i dobro zaobljenim rebrima. Noge su umjereno dugačke, sa snažnim kostima. Šape su okrugle, stražnje šape su ponekad dužeod prednjih. Rep je kupiran. Dlaka je ravna, oštra, kratka i gruba. Osobine su im da su vjerni, privrženi, poslušni i dobri su čuvari. Najčešće oboljevaju od bjesnila.

Vrsta: Bernardinci

To su stari švicarski psi čuvari, potomci rimskih molosusa. U samostanu Sv. Bernharda na Alpama pokazao se kao izvrstan tragač pronalazeći zalutale i ozleđene putnike. Prije je imao kratku dlaku, ali je zbog osvježenja krvi ukrštan sa dugodlakim njufaundlendom. Rezultat je bio dugodlaki bernardinac.

Lubanja mu je široka s naglašenim čeonim prijelazom; kratka gubica koja bi trebala biti duža. Oči su umjereno velike, smeđe ili ljesnikove boje. Donji očni kapak nije potpuno zatvoren, a izraz očiju je inteligentan i prijatan (ne prepoznaju boje). Uši su ovješene, trokutaste, umjereno velike. Zubalo je škarasto. Vrat je snažan i malo svinut, sa slabo razvijrnim podvoljkom. Dosta su izbočena rebra i široka ravna leđa: prsa dosižu do lakta; trbuh malo uvučen. Noge su ravne, snažnih kostiju u mišićave. Šape su široke, s dobro svedenim prstima. Rep je dugačak i težak, kod dugodlake odlike jako rasperan; pas ga nosi spuštenog, samo je na vrhu malo uzvijen. Dlaka je dobro priljubljena uz tijelo, vrlo gusta, kratka i tvrda, a kod dugodlake odlike umjereno dugačka, glatka ili blago valovita. Osobine su im da su mirni, prijatni, rado se sprijateljuju. Najčešće oboljevaju od bjesnila.

 Vrsta: Irski Seteri

Irski dugodlaki ptičar ili irski seter sigurni je kao čista pasmina uzgojen u Irskoj, gdje je lov vrlo omiljen sport.S početka je taj seter bio crven i bijel. Danas se priznaje samo seter crvene boje, ali irski lovci još uvijek koriste crvene i bijele.

Glava je dugačka, s prilično uskom lubanjom i dugačkom, dosta dubokom gubicom koja završava gotovo kvadratično; čeoni prijelaz jasno izražen. Oči su tamne lješnikove boje ili tamno smeđe(ne razlikuju boje). Uši su srednje dugačke, fine i viseće, priljubljene uz glavu. Zubalo je škarasto. Vrat je srednje dugačak, ne previše debeo, bez podvoljaka. Trup je dosta kratak; uska duboka prsa i dobro svedena rebra. Noge su prilično dugačke, sa čvrstim kostima. Šape su malenei jake. Rep je dugačak. Dlaka je srednje dugačka glatka i sjajna: na glavi i prednjim stranama nogu kratka, na stražnjoj strani nogu zastavice. Osobine su im da su temperamntni, privrženi i dobre ćudi. Najčešće oboljevaju od bjesnila.

Da li psi raspoznaju boje? 

Naš pas sav svjet oko sebe vidi drugačije nogo mi. On ne razlikuje boje. Vršenjem eksperimenata utvrđeno je da nijedna rasa ne reaguje na boju(čak ni na onu koja je signal hrane) vec se oslanjaju na izraženo čulo mirisa pomoću koga raspoznaju sve stvari. Uzrok tome je vjerovatno njegovo porjeklo.

Zbog čega psi pobjesne? 

Najveći čovjekov prijatelj je pas. On može da postane i opasna zvjer koja svojim ujedom donosi smrt. Ta nagla promjena ćudi psa je znak da je pas zaražen opakom bolesti.

Ta bolest poznata je kao bjesnilo. Infekcija zahvata djelove tjela neophodne za život- moždanu masu i kičmeni stub, a prouzrokujeje virus koji se nemože vidjeti mikroskopom. Ugrizom pas može da zarazi samog čovjeka bjesnilom.

Simptomi: snuždenost, grozničavost, gubitak apetita...

Zaštita: serumi protiv bjesnila koji se moraju primiti nejkasnije tri dana poslije ujeda.

Autor: Vanja Tadic