 |
 |
 |
 |
 |
Zanimljivosti
:: Čaša za šampanjac će proizvoditi više mjehurića ako unutrašnji zidovi nisu
sasvim glatki jer neravnine pomažu oslobađanje ugljičnog-dioksida.
:: Madam Pompadour je izjavila kako je šampanjac jedino vino posle koga žena
ostaje lijepa.
:: U 19. stoljeću bila je česta pojava da flaše sa šampanjcem eksplodiraju pa su
radnici u podrumima su nosili zaštitne maske.
:: Brzina čepa od šampanjca je 13 m/s pa pripazite kako usmjeravate grlić boce
dok ga otvarate.
:: Dom Perignon je bio monah za koga se smatra da je izmislio šampanjac. No, kao
i sve sjajne stvari u svijetu, otkriće je bilo posve slučajno jer je on želio
napraviti vino koje će biti ravnopravan rival burgundcu.
:: Prije no što su se dosjetili da se kalemljenjem bore protiv Phylloxera
vastatrix, gljive koja je opustošila europske vinograde u 19. stoljeću, ljudi su
se protiv gljivica borili egzorcizmom i sličnim vradžbinama.
:: Znanost o vinovoj lozi se zove ampelografija.
:: Svake godine u Francuskoj se objavljuje datum službenog početka berbe, a
prije toga se ne smije započeti s branjem.
:: Kolekcionar vinskih etiketa službeno se zove vintitulist.
:: Platon je smatrao da mladići do 18 godina ne bi uopće smjeli piti vino, jer "ne
bi trebalo dodavati vatru na vatru".
:: Da se kvaliteta grožđa povećava ako potkrešemo lozu otkrio je u 4. stoljeću
biskup od Tursa. Njegov magarac je, ostavljen bez nadzora, pojeo dio vinograda,
nakon čega je vinova loza proizvela kvalitetnije grožđe. Nakon njegove smrti,
biskup je nazvan Sveti Martin i postao je zaštitnik pijanaca.
:: U 15. stoljeću je pacijentima u njemačkim bolnicama bilo dozvoljeno sedam
litara vina dnevno.
:: Dobar čep traje 20 godina. Posle toga ga treba zamijeniti.
:: Degustatori dijele miris vina na aromu i buké. Aroma je svjež, voćni miris
grožđa koji se osjeća u vinu, dok je buké dio koji dolazi od fermentacije i
starenja. Buké je puno kompleksniji i zreliji.
:: Najbolji način da se otklone fleke od crnog vina je da se tkanina potopi u
suho bilo vino prij nego što se mrlja osuši.
:: Istraživanja u Velikoj Britaniji i Americi pokazuju da vino u umjerenim
količinama smanjuje rizik od smrti uslijed srčane bolesti. Rizik je manji nego
kod ljudi koji uopće ne piju, ali i onih koji pretjeruju sa pićem.
:: 70-87% vina je voda, 12-13% je alkohol, a ostatak čine rezidualni šećer i
druge supstance, a okus čini samo jedan mali postotni dio.
:: Crno vino gubi boju starenjem, a bijelo je dobiva.
:: Vina iz hladnijih krajeva su bljeđa, a ona iz toplijih imaju više žutu boju.
Što se tiče crnih vina, mlada imaju svijetlo crvenu boju, a starija su tamna,
skoro smeđa